Bez revolucionarne teorije ne može biti ni revolucionarnog pokreta.
Lenjin
Šta je marksizam-lenjinizam?
Marksizam-lenjinizam je naučna koncepcija sveta koja otkriva poreklo društvenih nejednakosti i, iz ovog ugla, svrstana je među napredne teorije društvene misli, jer predstavlja i brani interese većine, tragajući za putevima kojima treba doći do sistema bez eksploatacije. Na taj se način partija proletarijata smatra istorijskom potrebom. Stoga je marksizam-lenjinizam njena filozofska, ekonomska i politička osnova; njena strategija i taktika za postizanje emancipacije potlačenih radnika i naroda i za izgradnju socijalizma i komunizma.
Marksizam-lenjinizam je naučna teorija društvenog razvoja; otkrio je zakone koji upravljaju promenama u prirodi, društvu i mišljenju. Nije ograničen samo na sagledavanje stvarnosti, već ima za cilj da identifikuje suprotnosti koje određuju i proizvode ove promene; razvija oblike i metode koji služe preobražavanju društva, kao i ulogu protagonističkih snaga svakog istorijskog trenutka. To je razlika koju ima u odnosu na utopijski socijalizam, koji mu je prethodio, jer, dok samo opisuje pravedno i egalitarno društvo, a da ne spominje kako to postići, marksizam-lenjinizam to čini sa dokazanom naučnom osnovom u društvenoj praksi. Otkrivajući antagonističke sile koje proizvode promene, marksizam potvrđuje postojanje klasne borbe. Njegova zasluga nije u ovom otkriću, već u projekciji činjenice da rezultat ove klasne borbe u kapitalizmu na nezaustavljiv način vodi do uspostavljanja diktature proletarijata.
Drugi osnovni element marksizma i lenjinizma je istorijska misija koja se pripisuje proletarijatu, radničkoj klasi uopšte kao najnaprednijoj klasi – avangardi u borbi za svrgavanje kapitalizma i izgradnju socijalizma i komunizma. Ovu koncepciju marksizma, u ovom trenutku, sektori sitne buržoazije veoma osporavaju u njihovoj želji da negiraju perspektivu revolucije i promovišu ono što nazivaju „novim društvenim akterima“, „civilnim društvom“, čija je misija da ublažava klasnu borbu, propagira pacifizam i ostvaruje neke zahteve unutar kapitalističkih kalupa.
Marksizam-lenjinizam je utemeljio istorijsku potrebu za proleterskom partijom kao jednog od najvažnijih subjektivnih faktora u obezbeđivanju revolucionarnog procesa.
Za proletersku partiju marksizam-lenjinizam nije dogma, to je vodič za revolucionarnu akciju; deo konkretne analize stvarnosti, kako bi se prepoznao položaj aktivnih društvenih snaga, njihove težnje, odnose, raspoloženje masa, cilj i oblik njihove borbe. Služi političkom obrazovanju klasnih boraca i radnih masa, da podignu nivo svesti, jedinstva i organizacije kako bi postigli svoje oslobođenje osvajanjem vlasti i izgradnjom novog društva.
Pročitajte još: Ukratko o osnovama marksizma
DIGITALNA BIBLIOTEKA MARKSIZMA-LENJINIZMA:
.
.
Teze o Fojerbahu, Karl Marks, 1845; Marnifest komunističke partije, Marks-Engels, 1948; Kapital, Karl Marks, 1867. Manifest i statut Međunarodnog udruženja radnika, Karl Marks, 1871; Razvitak socijalizma od utopije do nauke, Fridrih Engels, 1880.
200 godina od rođenja Fridriha Engelsa:
LENJIN O ENGELSU
Glavno u Marksovom učenju, V. I. Lenjin, 1913; Marksizam i revizionizam, Lenjin, 1908; Imperijalizam i rascep socijalizma, Lenjin, 1916; Ruska revolucija 1905. i Aprilske teze 1917. V. I. Lenjin; Država i revolucija, V. I. Lenjin, 1917; Imperijalizam kao najviši stadiju kapitalizma, Lenjin, 1917.
150 godina od rođenja Lenjina:
O ZNAČAJU BORBENOG MATERIJALIZMA, Lenjin, 1922.
Uslovi za prijem u Komunističku internacionalu, 1920; Pitanja lenjinizma, J. V. Staljin, 1924; Međunarodni karakter oktobarske revolucije, Staljin, 1927; Dijalektički i istorijski materijalizam, Staljin, 1938; Ekonomski problemi socijalizma u SSSR, Staljin, 1952.
Edukativna komuna u susret 150 godina Lenjina i 200 godina Engelsa:
NOVO PROTIV STAROG, Enver, 1964.
(VIDEO)
Komunisti trebaju da preuzmu zastavu zastavu demokratije (Govor na XIX Kongresu Komunističke partije Sovjetskog saveza), Staljin, 1952; Snaga malih naroda, Enver Hodža, 1964; Imperijalizam i revolucija (Imperialism and the Revolution), Enver, 1978; Marksističko-lenjinistički pokret i svetska kriza kapitalizma, Enver, 1979; Evrokomunizam je antikomunizam (Eurocommunism is anti-Communism), Enver, 1980.
Periodika i arhive:
- UNITY & STRUGGLE (Jedinstvo i borba) – polugodišnji organ Međunarodne konferencije marksističko-lenjinističkih partija i organizacija (CIPOML)
- Revolutionary Democracy, marksističko-lenjinistički žurnal i arhiva
- Marxist-Leninist Translations, klasici marksizma-lenjinizma na srpsko-hrvatskom
Brošure:
- Platforma Komunističke internacionale, 1919.
- Nacionalno pitanje u kapitalističkom i u socijalističkom sistemu, Lenjin i Staljin, 1921.
- Ujedinjeni front protiv fašizma i rata i zadaci Komunističke internacionale,
G. Dimitrov, 1935. (Dimitrov arhiva) - Osnovna obeležja fašističke diktature, Kominterna, 1935. (obrada Edukomuna)
- O međunarodnoj situaciji, A. Ždanov, 1947.
- Kuda vodi nacionalizam Titove grupe?, Staljin, 1948.
- Federacija Južnih Slovena i makedonsko pitanje, G. Dimitrov, 1948.
- Staljin o narodnoj demokratiji, 1950.
- Narodna demokratija, A.I. Soboljev, 1951. i izdanje iz 1954. godine
- UDŽBENIK POLITIČKE EKONOMIJE, Sovjetska akademija nauka, 1954. (ruski) i izdanje iz 1955. (engleski) (oba izdanja sadrže izvesne revizionističke izmene u odnosu na staljinsku redakciju, iz marta 1953, koje još uvek čeka svoje objavljvanje)
- STALJIN, sabrana dela (prošireno)
- Odbacujemo revizionističke teze, Enver, 1960. (VIDEO)
Open fire on revisionist betrayal!, PRA, 1969.
An historic victory of Marxism-Leninism over revisionism, PRA, 1971. - Da li je SFR Jugoslavija socijalistička država?, KPK, 1963.
(sa predgovorom Vlade Dapčevića, 1995.)
Staćemo uz jugoslovenski narod, PRA, 1976.
Jugoslovensko “samoupravljanje” – kapitalistička teorija i praksa, Enver, 1978. - Teorija o “tri sveta” – kontrarevolucionarna i šovinistička teorija, Enver, 1979.
- Evrokomunizam je antikomunizam, Enver, 1980.
- Komunistička deklaracija radnicima i narodima sveta, CIPOML, 1994.
- Moskovska rezolucija, 1996.
- Platforma Međunarodne konferencije marksističko-lenjinističkih partija i organizacija, 2016.
- O revolucionarnoj partiji proletarijata, RSRS, 2020.
- „Periferija“ ili svetska istorija?, RSRS, 2020.
- Kratka istorija modernog revolucionarnog pokreta u Srbiji i na Balkanu, RSRS, 2020.
Marksističko-lenjinistička čitaonica, Edukativna komuna RSRS
Marksizam-lenjinizam danas
Dokumenta:
- Staljinski Ustav SSSR – najdemokratskiji ustav u istoriji, 1936.
- Deklaracija Drugog zasedanja AVNOJ, 1943.
- Manifest osnivanja Informacionog biroa komunističkih partija, 1947.
- Rezolucija Informacionog biroa komunističkih partija o stanju u KPJ, 1948.
(dokumenta, odjeci, posledice) - Dokumenta XIX kongresa KPSS, 1952.
Istoriografija:
- Restauracija kapitalizma u SSSR, Martin Nikolaus, 1975.
- Kapitalizam u SSSR u eri Hruščeva-Brežnjeva, Bil Bland, 1991.
- Pitanje tranzicije u komunističko društvo u SSSR do 1953., Vijay Singh, 1996.
- Khrushchev’s Thermidor, Ubaldo Buttafava, 1997.
- Laži koje se odnose na istoriju SSSR, Mario Sousa, 1998.
- Stalin and the Struggle for Democratic Reform, Grover Furr, 2005
- Draža umesto Draže: izdajnički tajni pregovori Titove grupe sa fašističkim okupatorom, iza leđa komunista i partizana (izvodi iz knjige Miše Lekovića, sa uvodom Edukomune)
Kralj umesto kralja: buržoaska podvala u Jugoslaviji - Khrushchev Lied (Hruščev je lagao), Grover Furr, 2011.
Trotsky’s Collaboration with fascist Germany and militarist Japan, Furr, 2009.
Memoari:
- “Ibeovac”, Vlado Dapčević
- SA STALJINOM, Enver
“Titoisti”
“The Khrushchevites” - Black Bolshevik: Trotsky’s Day in Court, Harry Haywood
- Centenary of Stalin (monografija)
Medijateka ▶
.
.
U našoj borbi protiv svih neprijatelja, neophodan je čvrst oslonac na marksističko-lenjinističku teoriju i svetski proletarijat. Naša borba na ideološkom planu će biti uspešna samo u slučaju ako budemo podvrgnuli dubokoj dijalektičkoj analizi međunarodni položaj, aktuelne događaje, zadatke i ciljeve svih društvenih snaga, pokreta, svih njihovih međusobnih protivrečnosti. Naučna analiza međunarodne situacije i definisanje strategije doprinosi iznalaženje pravilne taktike u revolucionarnoj borbi u različitim uslovima – da bi dobijali svaku bitku, jednu za drugom. Socijalizam se nalazi u borbi sa kapitalizmom, međunarodni proletarijat se nalazi u bespoštednoj borbi sa svojim spoljašnjim i unutrašnjim ugnjetačima. Svetski proletarijat u svojoj borbi, vodi se marksističko-lenjinističkom ideologijom, koja objašnjava neophodnost te borbe i mobilizacije svih snaga za nju. Upravo zato su kapitalizam i imperijalizam uvek organizovali najžešću borbu protiv teorije Marksa, Engelsa, Lenjina, Staljina.
Enver, “Imperijalizam i revolucija”